Magyar szo

24.11.2016. Naš cenjeni kolega iz Mađarske Zoltan Černak (Csernák Zoltán) i čest gost na našim vodama, napisao je za dnevni list na mađarskom jeziku Magyar Szó izuzetno zanimljiv članak u kojem iznosi jednogodišnja iskustva posle ukidanja privrednog ribolova u Mađarskoj. U nastavku možete pročitati ceo tekst.

Prestrojavanje na mađarskim vodama

Polako ističe prva godina bez privrednog ribolova na slobodnim vodama, tokom koje su prirodne vode alasi prepustili na upravljanje udruženjima ribolovaca i savezima udruženja. Savez je naime veoma snažna organizacija, koja predstavlja i zastupa interese više stotina hiljada ribolovaca. Nastupi saveza su po pravilu jedinstveni, programi su stručno utemeljenii uvek u skladu sa evrospkim smernicama. Istovremeno treba znati da Evropska Unija reguliše morski ribolov, dok pravno uređenje slatkovodnog ribarstva smatra unutrašnjom politikom članica.

Nasuprot naglabanjima pojedinih krugova, ne postoje nikakve indicije da Unija pokreće akciju vraćanja na staro, i ponovo uspostavljanje ribarenja. Osim toga jedino MOHOSZ (ribolovački savez) raspolaže timom stručnjaka, koji je sposoban da izradi programe sa ciljem unapređivanja ribolovnog turizma i obogaćivanja ribljeg fonda, za čije sprovođenje putem konkursa dolazi do basnoslovnih iznosa reda veličine od više milijardi. Bogate vode i turizam donose višestruku korist, ribarenje takve efekte nije imalo.

mreza

Činjenica je da prestruktuiranje u gazdovanju ribljim fondom ima svoje gubitnike, koji sada na sve strane lobiraju za ponovno uvođenje ribarenja na slobodnim vodama. To su prvenstveno ugostiteljski objekti, riblje čarde, koje pored Balatona više ne mogu da kupe „balatonsku ribu, a baš bi bilo dobro imati je”. Valja napomenuti da papirološki skoro da i ne mogu iskazati kupovinu takve ribe. U red gubitnika spadaju i „ribari od starog zanata”, koji kod saveza i udruženja nisu imali prođu kao ribočuvari – uprkos velikom povećanju ljudstva – jer nisu pokazali spremnost/sposobnost za promenu struke.

Povećanjem ribolovačkih područja uveliko su se povećala primanja ribolovačkih udruženja. Po zakonu polovinu sredstava obavezni su da potroše na poribljavanje. Kao rezultat toga ovogodišnja poribljavanja su mnogostruka u odnosu na prethodni period.

Na tržištu je drastično skočila potražnja za ribom, što je rezultiralo i porastom cena. Kilogram smuđa sada košta 10-13 eura. U tom porastu značajnu ulogu igra i činjenica da je promet postao transparentan, papirološki ispraćen, i da je sve manje ribe „na crno”.

U prirodne vode nikada do sada nije pušteno toliko ribe koliko je pušteno ove godine. Verujem da je i to doprinelo da u Tisi između Kanjiže i Elemira – rado i često dolazim u Srbiju! – bude toliko sitnih somova, koliko ih je bilo ove godine. Međunarodna riba ne poznaje granice. Čuvajte je!

Csernák Zoltán



Prijava

Gosti

Imamo 39 gostiju i nema članova online

                                                                   Copyright © 2018 Ujedinjeni Ribolovci Srbije. All rights reserved.